04.02.2025
Mentalno zdravlje je jedan od najvažnijih faktora koji utiče na generalni kvalitet života ljudi. Problemi sa mentalnim zdravljem mogu se manifestovati na mnogo različitih načina. Kada se govori o mentalnom zdravlju bitno je razumeti da nije reč samo o psihičkim poremećajima već i o psihičkom stanju, bilo ono pozitivno ili negativno. Svetska zdravstvena organizacija je definisala mentalno zdravlje kao: „stanje mentalne dobrobiti koja omogućava pojedincima da se suočavaju sa stresovima života, da ostvaruju svoje mogućnosti, da uspešno uče i rade, i da doprinose svojim zajednicama“. Ovakva definicija naglašava da je u pitanju znatno više od odsustva poremećaja i da mentalno zdravlje zavisi velikim delom od mogućnosti ostvarivanja potencijala pojedinaca.
Ovakva definicija ima veliki značaj za terapeutsku praksu i smanjivanje stigmatizacije mentalnih problema u društvu što je izuzetno važno. Stigma i tabu u društvu po kojima mnogi gledaju na probleme mentalnog zdravlja kao na slabost ili „ludost“ su i dalje veoma prisutni. Ipak, ostaje to da su ovi faktori mentalnog zdravlja koji se tiču potencijala i ispunjenog života, znatno teži za kvantitativno merenje od jasnih simptoma i dijagnoza.
U istraživanju koje je sprovedeno od strane GIZ-a 2022. godine, rezultati su pokazali da se u srpskoj uzrorčnoj populaciji otprilike jedna trećina može smatrati psihološki vulnerabilnom. 15,6% populacije pokazuje simptome depresije, 7,2% pokazuje anksiozne simptome dok 1,6% ima visok rizik od suicida. Takođe 2,9% populacije je prijavilo da je bilo hospitalizovano zbog tegoba sa mentalnim zdravljem barem jednom u životu i 8,1% populacije je prijavilo da je dobilo dijagnozu psihičkog poremećaja u toku svog života. Rezultati su takođe pokazali da je barem svaka treća osoba imala bliska iskustva sa osobom koja je imala probleme sa mentalnim zdravljem.
Takođe je demonstrirano i prisustvo naglašene stigme povodom osoba sa problemima mentalnog zdravlja u Srbiji, kao i veliki procenat ljudi koji ne traži pomoć iako imaju značajne probleme sa mentalnim zdravljem. Ova odluka da se ne traži pomoć značajno je pod uticajem finansijskog statusa osobe kao i stigme koju osoba sama poseduje prema ovim problemima, jer smatraju da je traženje profesionalne pomoći povodom mentalnog zdravlja, lični neuspeh.
Sistemsko uklanjanje stigme i poboljšanje obrazovanja povodom mentalnog zdravlja je neophodno. Sa druge strane, u odsustvu adekvatne infrastrukture često ostaje na pojedincima da se obrazuju i samostalno informišu, kao i da utiču na sebe i svoju okolinu na pozitivan način.
Problemi sa mentalnim zdravljem mogu da budu uzrokovani brojnim faktorima i njihovom interakcijom, najćešće je u pitanju kombincija genetskih predispozicija i sredinskog uticaja. Zloupotreba psihoaktivnih supstanci često može da pogoršava faktore rizika za razvoj psihičkih poremećaja, ali se javlja i naknadno, kao nezdravi i destruktivni način da se osoba samostalno suočava sa svojim problemima. Mnogi psihički poremećaji se često javljaju zajedno i kombinovano. Zapostavljanje ovih problema i samostalno bavljanje njima najčešće dovodi samo do pogoršavanja. Psihički problemi i poremećaji mogu da imaju brojne negativne uticaje na život osobe i onih koji je okružuju, od problema u interpersonalnim odnosima, na poslu, školi i slično, pa do zloupotrebe psihoaktivnih substanci, samopovređivanja pa i suicida.
Ukoliko se vi, ili neko u vašoj blizini, suočava sa problemima vezanim za mentalno zdravlje, treba znati da je traženje pomoći i razgovaranje sa bliskom osobom već znatno bolje od ne traženja pomoći uopšte. Bliska osoba može pružiti podršku i pomoć pri daljem suočavanju sa problemom i potencijalnom uključivanju profesionalaca.
Pisao: diplomirani psiholog, Aleksa Holcer.
Ovaj tekst je namenjen isključivo u informativne svrhe. U slučaju pojave bilo kakvih simptoma preporučuje se da potražite pomoć od svog lekara ili kvalifikovanog zdravstvenog stručnjaka.
Slika preuzeta sa: https://unsplash.com/photos/a-man-holds-his-head-while-sitting-on-a-sofa-BuNWp1bL0nc
Tadic, M., Terzic-Supic, Z., Todorovic, J., Kilibarda, B., Santric-Milicevic, M., Dusanovic-Pjevic, M., & Milicevic, S. (2023). Psychological distress in the Republic of Serbia, the association of social characteristics and Substance use on a national Representative sample of Serbia. International Journal of Environmental Research and Public Health, 20(7), 5321. https://doi.org/10.3390/ijerph20075321
Reed, G. M. (2024). What’s in a name? Mental disorders, mental health conditions and psychosocial disability. World Psychiatry, 23(2), 209–210. https://doi.org/10.1002/wps.21190
Pouzdani partner u potrazi za zdravstvenim informacijama. Pružamo pristup proverenim informacijama i olakšavamo povezivanje sa kvalifikovanim pružaocima zdravstvenih usluga. Naša misija je da pomognemo u postizanju optimalnog zdravlja kroz pouzdane resurse i stalnu podršku, bilo da tražiš savet, planiraš pregled ili želiš da se konsultuješ sa stručnjacima